Prevođenje znanstvene fantastike i fantasyja na hrvatski jezik do prije nekoliko godina nije sistematski prakticirano. Bolje rečeno nije prakticirano. Zašto bi se mi zamarali tim efemernim stvarima kada su Srbi to radili jeftinije i prodornije? Kao i svaki grijeh nečinjenja i ovaj je urodio gorkim plodovima. Od Wellsa i Vernea napisano je u okvirima tih žanrova barem tisuću relevantnih naslova koji su snažno oblikovali svijest čovjeka Zapada, a Hrvati, predziđe kršćanstva i zakleti Europljani, ne mogu na svoje regale staviti više od jednog metra prevedenih naslova. Zanimljivo je pratiti kako se prve izdavačke poduzetničke laste pokušavaju oduprijeti atmosferi letargije i iznijeti na naše skučeno tržište bar nešto od golemog potencijala najpopularnijh literarnih žanrova ovog stoljeća.

    “Izvori” su već ranije napravili presedan izdajući SF roman koji je u Jugoslaviji doživio više srpskih prijevoda. Odiseja u svemiru: 2001. imala je iza sebe besplatnu reklamu kultnoga Kubrickova filma. Zelaznyjev opus, međutim, nije općepoznat izvan krugova zaljubljenika u SF&F i utoliko je rizičniji za izdavača. Legendarni časopis “Sirius” donio je unutar svoja 164 broja 12 njegovih priča što je relativno mnogo. 5 naslova pojavilo se u “Futuri” što pokazuje kontinuitet interesa usko žanrovskih krugova za Zelaznyja. Srpski izdavači su osamdesetih godina predstavili najmanje devet Zelaznyjevih romana (među kojima i Devet prinčeva...) čime je on po opsegu prevedenog materijala stao uz bok tada u Jugoslaviji najpopularnijim klasicima žanra poput Clarkea, Asimova, braće Strugacki, Ursule LeGuin i Franka Herberta.

    Roger Zelezny (1937.-1995.) šezdesetih je godina sudjelovao, zajedno s npr. Ursulom LeGuin ili Harlanom Ellisonom, u novom valu koji je u SF unio literarnu rafiniranost karakterističnu za književnost glavnog toka. U njegovu opusu od skoro 30 romana i 7 zbirki priča Devet prinčeva u Amberu izdvaja se kao prvi veliki otklon od čvrstog SF utemeljenja dotadašnjih radova (Zelazny intenzivno objavljuje od 1962.). Prvi put prebacuje težište sa znanstveno fantastične optike na teren junačke fantastike. Nasuprot klasičnom fantasyju poput Tolkienova u interpretaciji Zelaznyja “mač i magija” gubi mitološke konotacije i smrtno ozbiljnu epsku tromost. Sami protagonisti doživljavaju svoje “moći” kao svojevrsnu naprednu tehnologiju, odnosno “neku vrstu znanosti”. Takav prizemljeni pristup popraćen je vrckavim stilom i laganim, duhovitim jezikom kojim princ Corwin u prvom licu punom autoironije razgrće magle svoje amnezije i upoznaje nas sa jedinim “stvarnim” svijetom - Amberom. Očito je da je upravo na temeljima poetike ciklusa o Amberu iznikao najveći humoristički projekt novije književnosti - onaj o Diskworldu Terryja Pratchetta.

    Ciklus o Amberu nastao je između 1970. i 1978. kao pentalogija kojoj su “Prinčevi...” prva od pet knjiga. Poslije oduševljenog prijema uslijedili su, kako je to već u SF&F-u red i običaj, pritisci publike i zamamne ponude izdavača pa je Zelazny dopisao još 5 knjiga slabije kakvoće. Prema najavama nakon “Prinčeva...” dobit ćemo i prijevode ostalih romana iz originalnog ciklusa. Ako vas zaintrigiraju i zabave zgode i nezgode princa Corwina naslovi koje će te iščekivati su Puške Avalona, Znak jednoroga, Oberonova ruka i Dvori Kaosa.

    I još nekoliko riječi o opremi knjige. Kvalitetan tvrdi uvez, lijep tonirani papir i ugodno čitak font ove knjige uklapaju se u postojeću tendenciju da se SF&F u nas uglavnom izdaje u luksuznom pakiranju. Nismo dovoljno bogati da kupujemo jeftine stvari. Čak i oni koji pokušavaju privući mlađu publiku jeftinijim paperback izdanjima kažu da im kupci traže tvrde korice. Kad je već tako bilo bi mi drago da i korektori ulože adekvatan napor kako bi sve bilo u skladu. Primjećujem, naime, da se kroz kompjutorsku pripremu tekstova provlaći osjetno više tiskarskih grešaka nego kroz tradicionalnu korekturu.

Tonko Kordić